Zvonjenje, zujanje ili brujanje u uhu: što vam zvuk govori
Tinitus je zvuk koji čujete samo vi, i upravo ga je zato teško opisati obitelji, prijateljima ili stručnjaku za sluh. Na ovoj stranici možete sigurno i pri niskoj glasnoći reproducirati šest najčešće opisivanih zvukova tinitusa, kako biste mogli pokazati onaj koji je najbliži vašemu.
Kako zvuči tinitus? Najčešće opisivan zvuk tinitusa je visoko zvonjenje, koje se uglavnom percipira između 3,000 i 8,000 Hz. Drugi česti opisi uključuju šištanje, zujanje, brujanje, električne zvukove ili zvukove nalik cvrčcima, a rjeđe ritmično šuštanje koje pulsira u ritmu srca.
Mogu li poslušati primjere tinitusa? Da. Interaktivni simulator u nastavku reproducira šest čestih zvukova tinitusa putem vašeg uređaja pri niskoj, podesivoj glasnoći. Počnite tiho, ako želite veću preciznost, koristite slušalice, i zaustavite svaki zvuk čim postane neugodan.
Kako tinitus zapravo zvuči?
Tinitus je percepcija zvuka bez ikakvog vanjskog izvora. To je signal nastao unutar slušnog sustava, a ne buka koja ulazi u uho, pa ga u velikoj većini slučajeva nitko drugi ne može čuti. Istraživanja opisuju golem raspon percipiranih zvukova, ali prevladava nekoliko obrazaca.
Visoko zvonjenje i šištanje opisuju se najčešće i često se povezuju s izloženošću buci ili promjenama sluha povezanima s dobi. Niži zvukovi zujanja i brujanja rjeđi su. Neki čuju jedan stalan ton; drugi čuju mješavinu dvaju ili triju zvukova koja se mijenja s umorom, stresom ili kofeinom. Sve su to inačice iste temeljne pojave: subjektivnog tinitusa, koji čini veliku većinu slučajeva.
Čuti vanjsku inačicu tih zvukova ima dvije praktične svrhe. Pomaže ljudima oko vas da razumiju s čime živite. I daje vam polazište za određivanje vlastite frekvencije, prvi korak u odabiru zvukova za maskiranje koji se preklapaju s visinom vašeg tona.
Poslušajte sami: 6 interaktivnih primjera zvukova tinitusa
Visoko zvonjenje
Stalan, čist ton. Klasično „iiiii“ koje mnogi primijete nakon koncerta ili u tihoj sobi.
Vrlo visoko zvonjenje
Finiji, oštriji ton blizu gornje granice uobičajenog raspona tinitusa. Često se opisuje kao zviždanje.
Šištanje
Zvuk „ssss“ ili zvuk nalik smetnjama umjesto jednog tona. Čest uz promjene sluha na visokim frekvencijama.
Zujanje
Grubo, nisko zujanje; često se uspoređuje s transformatorom, fluorescentnom svjetiljkom ili udaljenim strojevima.
Brujanje
Duboko brujanje nalik motoru. Niskofrekventni tinitus rjeđi je, ali dobro dokumentiran.
Cvrčci / električno cvrkutanje
Visoki ton koji brzo pulsira, poput cvrčaka ili električnih smetnji. Neki ga čuju samo noću.
Pulsirajuće šuštanje: ovdje se ne simulira
Neki čuju ritmično šuštanje ili lupanje u ritmu srca. Taj zvuk namjerno ne simuliramo. Pulsirajući tinitus može imati tjelesne, ponekad krvožilne uzroke i uvijek ga treba procijeniti stručnjak. Ako vaš tinitus pulsira u ritmu pulsa, naručite se kod liječnika ili otorinolaringologa; ne rješavajte to sami aplikacijom.
Nijedan primjer neće se točno podudarati s vašim tinitusom; percepcija je osobna, a čak se i „isti“ zvuk razlikuje od osobe do osobe. Cilj je najbliže podudaranje, a ne savršena kopija. Ako želite točan broj u Hz za visinu svog tona, vodič za frekvenciju tinitusa provest će vas kroz dvominutni prolaz tona.
Zvonjenje, zujanje, brujanje ili šištanje u uhu: je li razlika važna?
Riječ koju koristite je opis, a ne dijagnoza. Istraživanja nisu pronašla pouzdan način da se uzrok tinitusa odredi samo iz njegova zvuka, a ista temeljna promjena može kod jedne osobe izazvati zvonjenje, a kod druge šištanje. Ipak, nekoliko labavih obrazaca pojavljuje se dovoljno često da ih je korisno poznavati, ako ih shvaćate kao polazište za razgovor sa stručnjakom, a ne kao zaključke.
Visoko zvonjenje ili šištanje
Najčešći obrazac. Često se razmatra zajedno s izloženošću buci i promjenama sluha na visokim frekvencijama povezanima s dobi, jer visina tona obično leži blizu područja gdje je sluh najslabiji.
Nisko zujanje ili brujanje
Rjeđe. Ponekad ga opisuju osobe s promjenama sluha na niskim frekvencijama ili s problemima srednjeg uha. Ako ga prati osjećaj punoće u uhu, promjenjiv sluh ili vrtoglavica, trebao bi ga pregledati otorinolaringolog.
Klikanje ili pucketanje
Ritmično klikanje koje ne prati puls ponekad se povezuje sa sitnim trzajima mišića u srednjem uhu ili na nepcu. Ponekad ga čuje i osoba koja pregledava. Isplati se spomenuti ga liječniku.
Šuštanje u ritmu srca
Pulsirajući tinitus procjenjuje se drukčije od svih ostalih zvukova na ovoj stranici, jer može odražavati protok krvi u blizini uha. To je jedini opis koji bi uvijek trebao dovesti do posjeta liječniku.
Koje zvukove najprije treba procijeniti stručnjak?
- Svaki tinitus koji je počeo iznenada ili je samo u jednom uhu
- Šuštanje, lupanje ili pulsiranje u ritmu vašeg srca
- Tinitus uz novonastalo slabljenje sluha, vrtoglavicu, osjećaj punoće u uhu ili bol
- Zvuk klikanja koji čuju i drugi
Sve ostalo, dakle stalno zvonjenje, šištanje, zujanje ili brujanje koje je već neko vrijeme stabilno, vrsta je tinitusa s kojom bi zvučni alati trebali olakšati život. Rezultati se znatno razlikuju od osobe do osobe.
Šest zvukova u usporedbi
| Zvuk | Raspon | Često opisan kao | Polazište za maskiranje |
|---|---|---|---|
| Zvonjenje | 3,000–8,000 Hz | „Iiiii“, čist ton, zviždanje | Bijeli šum + usklađeni ton |
| Šištanje | Širokopojasno, naglasak na visokima | Smetnje, zrak koji izlazi, „ssss“ | Bijeli ili ružičasti šum |
| Zujanje | 100–400 Hz, grubo | Transformator, fluorescentna svjetiljka | Smeđi šum, kiša |
| Brujanje | Ispod ~150 Hz | Motor, hladnjak | Smeđi šum, niski zvukovi okoline |
| Cvrčci / cvrkutanje | ~3,000–5,000 Hz, treperavo | Kukci, električne smetnje | Zvukovi prirode, šuma, ružičasti šum |
| Pulsirajuće šuštanje | Ritmično, prati puls | Otkucaji srca u uhu | Najprije procjena stručnjaka |
Ove kombinacije praktična su polazišta iz uobičajene prakse maskiranja, a ne pravila. Osobna ugodnost važnija je od svake kategorije, a rezultati se znatno razlikuju od osobe do osobe. Vodič kroz boje šuma objašnjava zašto se bijeli, ružičasti i smeđi šum različito preklapaju s različitim visinama tona.
Zašto pomaže prepoznati vlastiti zvuk
Maskiranje djeluje tako da smanjuje kontrast između vašeg tinitusa i okolnog zvučnog okruženja. Zvuk za maskiranje koji se preklapa s rasponom visine vašeg tona može svirati tiše i ipak ublažiti zvonjenje, što je važno ako ga namjeravate koristiti satima svaki dan. Zvuk udaljen od visine vašeg tona mora svirati glasnije da bi imao isti učinak.
Poznavanje vlastitog zvuka poboljšava i komunikaciju. „Imam tinitus“ stručnjaku za sluh govori vrlo malo. „Stalno visoko zvonjenje oko 4,000 Hz u oba uha“ daje mu nešto s čime može raditi. Pomaže i kod kuće: kada partneru pustite najbliži primjer, to je često prvi put da shvati kako vam je u 3 ujutro.
To je logika glavne funkcije aplikacije: ton usklađen s frekvencijom vašeg tinitusa svira zajedno s bijelim šumom, tako da vaš mozak čuje vanjsku inačicu vlastitog zvonjenja i može početi učiti da ono nije prijetnja. Taj proces, habituacija, razvija se postupno, a rezultati se znatno razlikuju od osobe do osobe. Vodič kroz zvučnu terapiju detaljno objašnjava kako to funkcionira.
Zašto tinitus noću zvuči glasnije
Kako god vaš tinitus zvučao danju, u tihoj spavaćoj sobi gotovo uvijek djeluje glasnije. To je kontrast, a ne pogoršanje. Danju se zvukovi okoline natječu s unutarnjim signalom. Noću natjecanje nestaje i zvonjenje ispunjava sav dostupni zvučni prostor.
Praktičan odgovor je blago zvučno obogaćivanje pri odlasku na spavanje: tihi pozadinski zvuk koji mozgu daje nešto drugo za obradu dok tonete u san. Mjerač vremena za spavanje s blagim utišavanjem znači da zvuk obavi svoj posao dok zaspite, a da ne mora svirati cijelu noć. Vodič Tinitus i spavanje sve to povezuje u cjelovitu večernju rutinu.
Kako početi već večeras
- Pronađite gore svoj najbliži zvuk. Reproducirajte primjere pri niskoj glasnoći i zabilježite koji jedan ili koja dva vam zvuče najpoznatije. Ta je preciznost dovoljna za početak.
- Odredite visinu svog tona u aplikaciji. Preuzmite Tinnitus Relief App besplatno; bez registracije, bez računa. Vođeno usklađivanje od 60 sekundi pokriva raspon od 100 do 15,000 Hz, a usklađeni ton u besplatnoj inačici svira uz bijeli šum.
- Koristite ga ondje gdje tišina boli. Pri odlasku na spavanje, tijekom tihog rada, u pauzama između poziva. Aplikacija nastavlja svirati ispod YouTubea i drugih aplikacija te na zaključanom zaslonu, besplatno za sve korisnike, i sama se nastavlja nakon poziva, tako da olakšanje ne prestaje kada život krene.
Česta pitanja
Kako tinitus zvuči kod većine ljudi?
Najčešći opis je stalno visoko zvonjenje ili šištanje, koje se obično percipira između 3,000 i 8,000 Hz. Opisuju se i zujanje, brujanje te zvukovi nalik cvrčcima. Dvije osobe s tinitusom rijetko opisuju potpuno isti zvuk.
Je li zujanje ili brujanje u uhu isto što i tinitus?
Da. Zujanje, brujanje, šištanje i zvonjenje načini su na koje ljudi opisuju tinitus, odnosno percepciju zvuka bez vanjskog izvora. Riječ koju koristite opisuje visinu i karakter vašeg vlastitog zvuka, a ne drugu bolest. Nisko zujanje i visoko zvonjenje ista su pojava na različitim frekvencijama.
Mogu li drugi čuti moj tinitus?
U velikoj većini slučajeva ne. Subjektivni tinitus, više od 95% slučajeva, nastaje unutar slušnog sustava i nema vanjskog zvuka koji bi se mogao zabilježiti. Rijedak oblik, nazvan objektivni tinitus, ponekad može čuti i osoba koja pregledava, a procjenjuje ga stručnjak.
Zašto se zvuk mog tinitusa mijenja iz dana u dan?
Percipirana visina i glasnoća mogu se mijenjati s umorom, stresom, kofeinom, izloženošću buci, pa čak i s položajem tijela. Kolebanja iz dana u dan česta su i obično nisu razlog za zabrinutost. Ako se karakter zvuka naglo i snažno promijeni, recite to zdravstvenom djelatniku.
Je li normalno čuti više od jednog zvuka tinitusa istodobno?
Da. Neki opisuju dva ili tri istodobna zvuka, primjerice visoko zvonjenje iznad niskog šištanja. Kada usklađujete frekvenciju za maskiranje, počnite s najizraženijim zvukom i njime se najprije pozabavite.
Kako zvuči pulsirajući tinitus?
Pulsirajući tinitus je ritmično šuštanje, lupanje ili fijukanje koje kuca u ritmu vašeg pulsa. Za razliku od zvukova simuliranih na ovoj stranici, može imati tjelesne uzroke koje treba isključiti. Svatko tko u uhu čuje vlastite otkucaje srca trebao bi zatražiti procjenu stručnjaka.
Može li slušanje ovih primjera pogoršati moj tinitus?
Pri niskoj glasnoći koju simulator koristi, kratko slušanje općenito se smatra sigurnim za većinu ljudi. Držite glasnoću uređaja ugodnom, zaustavite ako vam je neki zvuk neugodan i ne reproducirajte tonove glasno ili dugo. Ako vam slušanje opetovano pogoršava simptome, prestanite i razgovarajte sa stručnjakom za sluh.
Moj je tinitus nov, iznenadan ili samo u jednom uhu: što učiniti?
Obratite se zdravstvenom djelatniku prije nego što upotrijebite bilo koju aplikaciju ili simulator. Nov, iznenadan ili jednostran tinitus, osobito uz slabljenje sluha, vrtoglavicu ili bol, zahtijeva brzu liječničku procjenu kako bi se isključile skrivene bolesti. Zvučni alati dolaze nakon tog koraka, a ne umjesto njega.
Čitajte dalje
- Vodič kroz boje šuma: bijeli, ružičasti i smeđi šum
- Zašto mi u uhu iznenada zazvoni na nekoliko sekundi?
- Tinitus i spavanje
- Frekvencija tinitusa
Odricanje od odgovornosti
Tinnitus Relief App nije medicinski proizvod i ne dijagnosticira, ne liječi, ne izliječi niti sprječava nijednu bolest. Ako je vaš tinitus nov, iznenadan, samo u jednom uhu ili ga prati slabljenje sluha, vrtoglavica ili bol, obratite se zdravstvenom djelatniku. Rezultati se znatno razlikuju od osobe do osobe.
Izvori
- Baguley D., McFerran D., Hall D. (2013). Tinnitus. The Lancet, 382(9904), 1600–1607.
- Langguth B., Kreuzer P.M., Kleinjung T., De Ridder D. (2013). Tinnitus: causes and clinical management. The Lancet Neurology, 12(9), 920–930.
- Sereda M. et al. (2018). Sound therapy (using amplification devices and/or sound generators) for tinnitus. Cochrane Database of Systematic Reviews, 12, CD013094. The review found no convincing evidence of superiority for any single sound therapy option.
- Tunkel D.E. et al. (2014). Clinical practice guideline: tinnitus. Otolaryngology–Head and Neck Surgery, 151(2 Suppl), S1–S40.
- Jastreboff P.J. (1990). Phantom auditory perception (tinnitus): mechanisms of generation and perception. Neuroscience Research, 8(4), 221–254.